






Za vrijeme Osmanske vladavine na Mejtašu je bila tek poneka kuća. Na velikoj raskrsnici, do koje i vodi Dalmatinska ulica, bila je izgrađena džamija sa haremom u kojem su se ukopavali mrtvi. Običaj je bio da se prije ukopavanja umrli sa tabutom položi na pravougaoni kamen okrenut prema Kibli i da se tako klanja dženaza. Taj kamen se zvao “mejtaš” ili “kamen mrtvaca” i po njemu je cijelo naselje dobilo ime.
Mejtaš danas karakterišu zgrade iz austrougarskog perioda, ali i one novije gradnje. Svojevremeno, najveća i najljepša zgrada na Mejtašu, koja stoji između ulica Mehmed paše Sokolovića i Ivana Cankara, bila je siva dvokatnica s gipsanim ukrasima u obliku menore i Davidovog slova. To je jedna od sedam sarajevskih sinagoga, Il Kal di Bilava, koju su, malo po dolasku Austro – Ugarske, za svoje potrebe sagradili članovi jednoga sefardskog dobrotvornog društva. Objekat i danas postoji, ali već odavno nema sakralnu namjenu već je stambeni objekat.
Na Mejtašu se nalazi i prelijepi objekat nekadašnjeg Olimpijskog muzeja Sarajevo, koji je do određene mjere saniran, ali još uvijek neuseljen. Zgrada je 1992. godine zapaljena granatiranjem, a u plamenu su nestali mnogobrojni eksponati, svjedočanstva 14. zimskih olimpijskih igara koje su 1984. godine odražane u Sarajevu.
Preko puta Muzeja nalazi se Bošnjačka gimnazija, a samo nekoliko metara dalje je Katolički školski centar “Sveti Josip”. Inače, na mjestu Katoličkog školskog centra 1882. godine sestre družbe “Kćeri Božje ljubavi”, koje su došle u Sarajevo na poziv poziv prvog vrhbosanskog nadbiskupa dr Josipa Štadlera, grade Zavod sv. Josipa na Mejtašu u kojem je počela sa radom osnovna škola, a uskoro i ženska učiteljska škola, kurs za vaspitačice u obdaništu, trgovinski kurs i ženska stručna škola. Zavod sv. Josipa odgajao je i obrazovao mnoge građane Sarajeva do kraja Drugog svjetskog rata, kada su tadašnje vlasti zabranile rad svim privatnim školama pa tako i onima koje su bile u vlasništvu crkve. Dolaskom demokratskih promjena u BiH stvorili su se uslovi da Crkva ponovo otvori Katolički školski centar 1994. godine.
S Mejtaša se možete vratiti u grad „Poetskim stepeništem“ niz ulicu Kaptol, posvećeno pjesnicima koji su “voljeli, živjeli i bolovali Sarajevo”.
Sarajevska naselja

Baščaršija
Krenućemo od nekadašnjeg kupališta...

Alifakovac
Prvi veliki most nakon Bentbaše...

Vratnik
Do Vratnika se dolazi lako.

Bistrik
Nekada je naspram Careve džamije...

Drvenija
Most kojim završavamo putovanje...

Centar
Putovanje kroz centralni dio...

Džidžikovac
Iznad Velikog parka pružao se skoro...

Mejtaš
“Mejtaš je trg nad gradom,” ...

Skenderija
Dva su mosta jedan do drugog i oba ...

Koševo
Nasuprot shopping centra BBI nalazi ...

Marijin Dvor
Vlasnik tvornice građevinskog...

Kampus
Tamo gdje završava poslovni...

Novo Sarajevo
I putovanje kroz Novo Sarajevo...

Novi grad
Novi grad je najmlađa i najveća...

Ilidža
Putovanje kroz Grad Sarajevo...
SVI VOLE SARAJEVO
MORATE POSJETITI
Top atrakcije

Baščaršija i Sebilj
Nastanak Baščaršije (tur. glavna čaršija) vezuje se za Isa-bega Ishakovića, osnivača Sarajeva, koji je gradio zadužbine na objema stranama rijeke Miljacke već polovinom 15. stoljeća...

Vijećnica
Dolaskom austrijske vlasti javila se potreba za objektom u kom će biti smještena gradska vlada. Kao idealna lokacija za novu zgradu gradske uprave izabrano je područje srednjovjekovnog...

Gazi Husrev-begova džamija
Gazi Husrev-beg je poznati namjesnik i dobrotvor Sarajeva, sin Ferhat-bega (Bosanca) i Seldžuke, kćerke sultana Bajazita II, koji je čitavo svoje bogatstvo poklonio Sarajevu i njegovim građanima...

Saborna crkva
Kako se povećavao broj pravoslavnog stanovništva u Sarajevu pojavila se i potreba za gradnjom nove crkve s obzirom na to da je Stara pravoslavna crkva postala tijesna.