Šezdeset planina u Bosni i Hercegovini ima vrhove iznad 1500 m n/v, a vrhove više od 2000 m n/v ima 11 planina, uključujući i Maglić, najviši vrh Bosne i Hercegovine sa 2386 m n/v.

Grad Sarajevo okružuju čak četiri olimpijske planine: Trebević, Jahorina, Igman, Bjelašnica, te Romanija i Treskavica sa svojim rijetkim prirodnim ljepotama.

Nalazeći se u centralnom dijelu Balkanskog poluotoka, Sarajevo i njegove planine kroz historiju bile na putevima raznih civilizacija koje su ostavile svoja obilježja. Najupečatljiviji ostaci prošlosti su nekropole stećaka iz srednjeg vijeka koje se mogu naći i na visinama blizu 2000 m n/v. Stećci su srednjovjekovni monolitni kameni spomenici vezani za cijelo područje današnje Bosne i Hercegovine (60.000 stećaka), te dijelove Srbije (4.100), Crne Gore (3.500) i Hrvatske (4.400). Steći se nalaze na listi Svjetske baštine UNESCO-a i nacionalni su spomenici Bosne i Hercegovine.

“Neka oprosti gospođa Evropa, ona nema spomenike kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike. Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospođa Evropa, samo Bosna ima spomenike, stećke. Šta je stećak? Oličenje gorštaka, Bosanca! Šta radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje nikad, niko nije pronašao stećak na kome Bosanac kleči ili moli, na kome je prikazan kao sužanj.” (Miroslav Krleža, 1960.)