Sarajevska naselja Alifakovac Prvi veliki most nakon Bentbaše je Šeher-ćehajina ćuprija ili Šeherija. Sagradio ga je 1620. godine tadašnji šeher-ćehaja Sarajeva, Husein Hodžić, sa željom da ga po mostu pamte. sftk-ply dot4 dot

Prvi veliki most nakon Bentbaše je Šeher-ćehajina ćuprija ili Šeherija. Sagradio ga je 1620. godine tadašnji šeher-ćehaja Sarajeva, Husein Hodžić, sa željom da ga po mostu pamte.

 

Iznad Šeher-ćehajine ćuprije nalazi se Alifakovac, danas možda najočuvaniji dio starog načina gradnje stambenih zgrada u Sarajevu, sa strmim sokacima u kojima se kuće nižu tako da svaka ima širok vidik i ni jedna ne zaklanja drugu. Na gradnju se pazilo jer Sarajevo je bilo čuveno po komšijskoj pažnji i čaršijskoj solidarnosti. Anegdota o prodaji kuće uglednog sarajlije Avdage Trampe najbolje opisuje komšijske odnose u Sarajevu. Avdaga je prodavao kuću pa je zacijenio 300 dukata. Kupac se iznenadio, ali mu Avdaga objasni da sama kuća vrijedi 100 dukata, 100 komšija s lijeve i 100 komšija s desne strane.

Alifakovac je poznat i po groblju na kojem su se pet vijekova sahranjivale znamenite sarajlije, ali i oni koji su došli iz daleka, a smrt ih dočekala u Sarajevu. Iznenađen ljepotom pogleda koja se pruža s tog mjesta, poznati francuski arhitekta Korbizje (fr. Le Corbusier) izjavio je da je od svih grobalja koje je vidio najljepše ono na Alifakovcu.

Nastavak putovanja vraća nas ponovo na Šeher-ćehajinu ćupriju. Naime, 1878. godine, odlukom Berlinskog kongresa, Bosna i Hercegovina potpada pod Austro-Ugarsku upravu. Bosanci su ovoj odluci pružili oružani otpor koji je slomljen 19.08.1878. godine kada su okupacione snage monarhije umarširale u grad. Dvije imperije, jedna odlazeća – Osmanska, i druga, dolazeća – Austro-Ugarska, kao da su se nadmetale na prostoru oko Šeher-ćehajine ćuprije. Velikim zgradama nova vlast želi da pokaže svoju superiornost. Aleksandar Vitek i Ćiril Iveković rade na projektu izgradnje gradske Vijećnice za čiju realizaciju je izabran prostor uz samu čaršiju. Ali baš na tom mjestu živi tvrdoglavi čovjek koji ne želi da proda svoju zemlju i kuću. Na kraju čovjek pristade da proda zemlju, ali ne i kuću, već od vlasti zatraži da ciglu po ciglu kuću prebace na drugu stranu rijeke. Kuća se od tada zove Inat kuća, a danas služi kao restoran s tradicionalnom bosanskom kuhinjom.

Sarajevska naselja
icon06-1.png
Baščaršija

Krenućemo od nekadašnjeg kupališta...

icon06-1.png
Alifakovac

Prvi veliki most nakon Bentbaše...

icon06-1.png
Vratnik

Do Vratnika se dolazi lako.

icon06-1.png
Bistrik

Nekada je naspram Careve džamije...

icon06-1.png
Drvenija

Most kojim završavamo putovanje...

icon06-1.png
Centar

Putovanje kroz centralni dio...

icon06-1.png
Džidžikovac

Iznad Velikog parka pružao se skoro...

icon06-1.png
Mejtaš

“Mejtaš je trg nad gradom,” ...

icon06-1.png
Skenderija

Dva su mosta jedan do drugog i oba ...

icon06-1.png
Koševo

Nasuprot shopping centra BBI nalazi ...

icon06-1.png
Marijin Dvor

Vlasnik tvornice građevinskog...

icon06-1.png
Kampus

Tamo gdje završava poslovni...

icon06-1.png
Novo Sarajevo

I putovanje kroz Novo Sarajevo...

icon06-1.png
Novi grad

Novi grad je najmlađa i najveća...

icon06-1.png
Ilidža

Putovanje kroz Grad Sarajevo...

SVI VOLE SARAJEVO

MORATE POSJETITI

Top atrakcije

sebilj
Baščaršija i Sebilj

Nastanak Baščaršije (tur. glavna čaršija) vezuje se za Isa-bega Ishakovića, osnivača Sarajeva, koji je gradio zadužbine na objema stranama rijeke Miljacke već polovinom 15. stoljeća...

cityhall
Vijećnica

Dolaskom austrijske vlasti javila se potreba za objektom u kom će biti smještena gradska vlada. Kao idealna lokacija za novu zgradu gradske uprave izabrano je područje srednjovjekovnog...

begova
Gazi Husrev-begova džamija

Gazi Husrev-beg je poznati namjesnik i dobrotvor Sarajeva, sin Ferhat-bega (Bosanca) i Seldžuke, kćerke sultana Bajazita II, koji je čitavo svoje bogatstvo poklonio Sarajevu i njegovim građanima...

saborna
Saborna crkva

Kako se povećavao broj pravoslavnog stanovništva u Sarajevu pojavila se i potreba za gradnjom nove crkve s obzirom na to da je Stara pravoslavna crkva postala tijesna.