Veliki park graniči s naseljima Džidžikovac s gornje i Titovom ulicom s donje strane. S desne strane je naselje Mejtaš, a s lijeve ulica Koševo, zasigurno pored centralnih gradskih ulica jedna od najsadržajnijih i najprometnijih ulica u Sarajevu.

Krenete li uz ulicu Koševo možete osjetiti kako Sarajevo živi izvan turističkih lokacija. Na putu ne propustite probati sarajevsku pitu u buregdžinici Dervoz ili organske proizvode u piljari Špajz. Duž lijeve strane ulice nalazi se kultna sarajevska Druga gimnazija s velikim parkom. Škola je osnovana 1905. godine, a pored brojnih uglednih ličnosti koje su je pohađale poznata je po osvojenih 20 olimpijskih medalja u oblastima fizike, matematike i informatike.

Na kraju parka ulica Koševo račva se u tri ulice: Alipašina, Patriotske lige i Bolnička. Krenete li Alipašinom ulicom s desne strane dolazite do naselja Ciglane. Prvu ciglanu sa ručnom proizvodnjom i kapacitetom do 2 miliona komada cigle podigao je 1879. godine na Koševu (na mjestu današnjeg naselja Ciglane) August Braun, graditelj Marijinog dvora, a naselje Ciglane u današnjem obliku izgrađene su osamdesetih godina. Smatralo se jednim od uređenijih i elitnijih kvartova u gradu s puno zelenih površina i igrališta, ali na žalost danas ne izgleda tako lijepo kao prije tridesetak godina. Ipak, kao i svaki sarajevski kvart, ima svoju priču.

Ulica Patriotske lige vodi do sportskog kompleksa na Koševu.

Stadion Koševo, monumentalni sportski objekat u sarajevskom naselju Koševo, izgrađen je 1948. godine prema projektu Anatola Kirjakova. Na stadionu Koševo, 08.02.1984. godine, svečano su otvorene 14. Zimske olimpijske igre. Stadion je u ratu 1992–1995. godine bio jako oštećen, a nakon rata je temeljito obnovljen. Kapacitet stadiona je 37.500 mjesta za sjedenje i ujedno je najveći stadion u državi. Stadio Koševo je matični stadion FK Sarajevo, jednog od dva sarajevska premijer ligaša, a derbi sarajevskih klubova Sarajeva i Željezničara poseban su događaj u životu grada. Stadion Koševo kao znak poštovanja nosi ime po fudbaleru Asimu Ferhatoviću Hasetu, jednom od najboljih bosanskohercegovačkih sportista.

U sklopu sportskog kompleksa na Koševu po ideji Lidumila Alikalfića i Dušana Đape završena je 1982. godine velika sportska dvorana Zetra. U dvorani i okolnim sportskim objektima tokom XIV ZOI održana su takmičenja u umjetničkom i brzom klizanju na ledu i takmičenja u hokeju na ledu. U Zetri je održana i ceremonija svečanog zatvaranja «do tada najbolje organizovanih zimskih olimpijskih igara Sarajevo 84». Na samom početku agresije Zetra je poslije teškog granatiranja zapaljena i potpuno uništena. Nakon rata Međunarodni olimpijski komitet je potpuno obnovio Zetru i ona je danas ponovo jedno od najznačajnijih središta sportskog, kulturnog i zabavnog života grada. U okviru sportskog kompleksa, pored multifunkcionalne dvorane postoji staza za brzo klizanje, teniski tereni i kuglana.

Nedaleko od Zetre, u naselju Jezero, u lijepom prirodnom okruženju nalazi se zološki vrt Pionirska dolina sa nekoliko desetina divljih životinja i zabavni park za djecu.

Bolnička ulica, kako i sam naziv kazuje, povezuje grad s Kliničkim centrom. Klinički centar ima svoje početke u prvoj hospitalnoj zdravstvenoj ustanovi koju je 1866. godine u Sarajevu osnovao Topal Osman . paša sredstvima Gazi Husref – begovog vakufa. Sadašnje mjesto većine objekata Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu utemeljeno je 1894. godine kada je osnovana tadašnja Zemaljska bolnica. Od otvaranja je imala električnu rasvjetu, telefon, vodu iz gradskog vodovoda i 238 postelja. Adaptacijom 1897 – 1901. godine povećan je kapacitet na 335 postelja. Gradnjom  novih odjeljenja do početka Prvog svjetskog rata kapacitet bolnice dosegao je 569 postelja i nekoliko novih specijalističkih odjela.

Od tog perioda, Klinički Centar se, poput sličnih ustanova u svijetu razvijao,  uz primjenjivanje  najsavremenijih metoda rada, obrazovanja te znanstveno istraživačkog rada, na razinu multidisciplinarne kliničke ustanove.

U toku agresije na Bosnu i Hercegovine i opsade Sarajeva, 1992-1996. godine, Klinički centar je svakodnevno granatiran, bez obzira na obilježja i saznanja da se radi o zdravstvenoj ustanovi. Granatiranjem su potpuno uništene Ginekološko akušerska i Pedijatrijska klinika sa pratećim sadržajima, a na klinike u kompleksu Koševo palo je preko 350 granata i drugih eksplozivnih naprava.

Klinički centar univerziteta u Sarajevu danas predstavlja najveću i najznačajniju zdravstvenu ustanovu u Bosni i Hercegovini.