Planine Igman Blagi šumoviti predjeli planine Igman (1502 m) najviše privlače planinare. U ljetnom periodu planina pruža mnoštvo označenih biciklističkih staza, a postoje i mjesta gdje se sportaši i rekreativci mogu baviti fudbalnom, odbojkom ili košarkom. sftk-ply dot4 dot

Područje Igmana posjeduje karakteristične ekološke i klimatske uslove, specifičnu vegetacijsku faunu, čak je prisutan jedan mali odsjek sa prašumskim karakteristikama.

 

Lilium Bosniacum – bosanski ljiljan je bosanskohercegovačka endemska vrsta koja raste na planini Igman, a planina je takođe bogata i lovištima.

 

Tokom 14. ZOI Sarajevo 84. na Igmanu su se održavala takmičenja u nordijskim skijaškim disciplinama, skijaškom trčanju i biatlonu, te u skijaškim skokovima na skakaonicama od 70 i 90 metara.

 

Ski skokovi: 

 

Na žalost, planina Igman bila je poprište žestokih sukoba tokom oba oslobodilačka rata (1941-1945, 1992-1995). U Drugom svjetskom ratu izveden je Igmanski marš, manevar Prve proleterske brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, pod izuzetno teškim vremenskim uslovima u noći između 27. i 28. januara 1942. godine. Temperatura u vrijeme marša je bila oko -40 C. Za vrijeme posljednjeg rata uništena je sva hotelska i skijaška infrastruktura, pa skijaške skakaonice ni danas nisu u fukciji.

 

Ipak, Veliko i Malo polje na Igmanu polako vraćaju stari sjaj. Na Igmanu postoji do 39 km staze za nordijsko skijanje i biatlon dužine preko 30 km s usponima i spustovima do 30%. Postoji i 9 dječijih ski staza sa liftovima.

 

Preko puta olimpijskih skakaonica nalazi se planinska kuća Igman. Sagrađena od prirodnih materijala na 1246 m n/v i okružena četinarom, pruža predivan pogled na vrh Bjelašnice. Kuća je otvorena tokom cijele godine i posjetiocima pruža 6 soba za spavanje sa ukupno 50 ležajeva. U organizaciji magazina Start, 2007. godine Planinska kuća “Igman” Malo polje proglašena je za najbolji planinarski objekat u BiH.

 

Na planinskom pašnjaku udaljenom 8km vožnje od Malog polja nalazi se planinska kuća Hrasnički stan (1315 m n/v). Omiljeno je porodično i planinarsko izletište do kojeg se osim automobilom može doći i dvosatnom šetnjom od Hrasnice ili jednosatnom šetnjom od Velikog polja. Udoban ambijent garantuje prijatan višednevni boravak.

 

Cijene noćenja u planinskim kućama se kreću oko 20 KM.

 

Igman nije interesantan samo zimi. Planina je zahvaljujući bujnoj vegetaciji «vazdušna banja» nadomak grada. Od proljeća do kasne jeseni Igman je najbolje odredište za izlete, šetnje, planinarenje, vožnju biciklom, općenito; to je idealna planina za sve one koji vole netaknutu prirodu.

 

Brdski biciklizam

Ski Centar Igman – Bjelašnica, a posebno Veliko polje na Igmanu, poznato je po brdskom biciklizmu. Na Velikom polju tokom ljeta možete iznajmiti biciklo, a na raspolaganju su vam kontrolisane i markirane staze.

 

Iz Sarajeva preko Ilidže vodi staza srednje težine, duga 34.7 km do planinskog doma Hrasnički stan. Od Hrasničkog stana, za nešto više od 4 km, pored ratne džamije Igman, dolazimo na lokaciju Vrhovi.

Planine
icon06-1.png
Trebević

Trebević (1629 m) je prirodno zaleđe...

icon06-1.png
Jahorina

Iz Sarajeva se na Jahorinu dolazi iz...

icon06-1.png
Bjelašnica

Bjelašnica, (2067 m) je dobila ime...

icon06-1.png
Igman

Blagi šumoviti predjeli planine Igman...

icon06-1.png
Treskavica

Treskavica (2088 m) se nalazi 30 km...

icon06-1.png
Romanija

Romanija (1652 m) u doslovnom...

icon06-1.png
Ozren

Sarajevski Ozren smatra se za...

SVI VOLE SARAJEVO

MORATE POSJETITI

Top atrakcije

sebilj
Baščaršija i Sebilj

Nastanak Baščaršije (tur. glavna čaršija) vezuje se za Isa-bega Ishakovića, osnivača Sarajeva, koji je gradio zadužbine na objema stranama rijeke Miljacke već polovinom 15. stoljeća...

cityhall
Vijećnica

Dolaskom austrijske vlasti javila se potreba za objektom u kom će biti smještena gradska vlada. Kao idealna lokacija za novu zgradu gradske uprave izabrano je područje srednjovjekovnog...

begova
Gazi Husrev-begova džamija

Gazi Husrev-beg je poznati namjesnik i dobrotvor Sarajeva, sin Ferhat-bega (Bosanca) i Seldžuke, kćerke sultana Bajazita II, koji je čitavo svoje bogatstvo poklonio Sarajevu i njegovim građanima...

saborna
Saborna crkva

Kako se povećavao broj pravoslavnog stanovništva u Sarajevu pojavila se i potreba za gradnjom nove crkve s obzirom na to da je Stara pravoslavna crkva postala tijesna.