IlidžaIlidža

Ljepota  ovog ambijenta ostala  je  kroz  vijekove nepromijenjena. Iz austrougarskog perioda na Ilidži je ostalo nekoliko značajnih objekata: Stara želježnička stanica, zatim stambeni objekti – vile duž Aleje prema Vrelu Bosne rađene u alpskom stilu kao i zgrada hotela «Igman» (sadašnje zgrada Općine), hipodrom Butmir, te objekti hotela «Hungarija» «Bosna» i «Austria» u kojem su posljednju noć boravili austrougarski prijestolonasljednik Ferdinand i njegova supruga Sofija uoči sarajevskog atentata. I danas živi sjećanje da je prvi fijaker na Ilidžu došao sa prijestolonasljednikom Ferdinandom 1895. godine, a danas su čuveni fijakeri prepoznatljiv simbol Ilidže i već 105 godina prevoze goste Velikom alejom do Vrela Bosne.

Šetnjom ili vožnjom u fijakeru kroz  aleju  platana i  kestena, dugu  tri i  po  kilometra  stiže  se  do  najveće  ilidžanske  atrakcije – Vrela  Bosne  u  podnožju  planine  Igman. Aleju sačinjava 726 stabala platana posađenih u dva reda 1892. godine i desetine stabala divljeg kestena i ona predstavlja najljepši drvored u Bosni i Hercegovini.

Vrelo Bosne je izvanredan park ispresjecan mnogobrojnim potočićima koji stvaraju  jezerca  i  ostrva, što predstavlja geološki, hidrološki i botaničko – hortikulturni fenomen. Najljepše je, ipak, samo izvorište rijeke Bosne, koja izvire iz nekoliko jakih kraških izvora na nadmorskoj visini 492 metra. Voda je izuzetnog kvaliteta pa je uz samo izvorište napravljena pumpna stanica gradskog vodovoda. Ovdje je priroda još uvijek jača i ljepša od svega pa je Vrelo Bosne jedan od najdragocjenijih prirodnih i turističkih bisera Bosne i Hercegovine.

Rastajemo se na Rimsom mostu. Ovaj niski, stari kameni most na rijeci Bosni, utonuo je u  pejzaž, sa sedam lukova i blagim usponom prema sredini. I do danas sačuvan naziv – Rimski most – duguje detaljima uzidanim sa rimskih građevina u konstrukciju mosta. Na ovom području je bilo dosta rimskih građevina, ali su njihovi elementi mogli biti uzidani u most tek onda kada su te građevine prestale služiti svojoj namjeni. Čak kada bi se i usvojila pretpostavka da se radi o rimskom ili srednjovjekovnom mostu njegov sadašnji izgled govori da je najvećim dijelom građevina turskog perioda. Da bi se sačuvalo njegova izvorno stanje pedesetih godina dvadesetog vijeka stavljen je izvan upotrebe i danas je most i njegova okolina omiljeno izletište Sarajlija.