Sarajevo Sarajevska naselja Grad Sarajevo se prostire na 142 kvadratna kilometra i uređen kao jedinica lokalne samouprave unutar Kantona Sarajevo. Grad čine četiri opštine Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad.

CentarCentar

S desne strane mosta nalaze se zgrada Narodnog pozorišta i Glavna pošta, veleljepna zdanja arhitekata Karla Paržika i Josipa Vancaša. Glavna pošta u Sarajevu svečano je otvorena 18. maja 1913. godine, a posjetio ju je i prijestolonasljednik Franz Ferdinand, godinu dana prije ubistva.

Ispod Glavne pošte, na putu do narednog mosta, nalazi se Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, smješten u nekadašnjoj zgradi Palače pravde koja je izgrađena 1914. godine. Bila je to najveća palača izgrađena u autrougarskom razdoblju i posljednja građevina iz tog perioda podignuta u duhu historicizma, a ponovo prema projektu istaknutog arhitekte Karla Paržika.

S lijeve strane mosta odnedavno se nalazi veliki broj restorana brze hrane koji uglavnom rade 24/7, te kultno sastajalište, Restoran „Dva ribara“. Niz rijeku, Obalom Maka Dizdara, dolazimo do svojevremeno jedine Evangelističke crkve u Sarajevu izgrađene 1899. godine, u kojoj je danas smještena Akademija likovnih umjetnosti. Ispred Akademije pješački most Festina lente (lat. Požuri polako), djelo studenata Likovne akademije, spaja Obalu s Radićevom ulicom, još jednim poznatim okupljalištem.

Austrougarska je za nešto više od 40 godina izgradila grad onoliko koliko je turska carevina za četiri vijeka. Od 1945. godine do danas, grad se povećao pet puta. Najviše građevina iz ovog perioda nalazi se u  centralnom dijelu grada poput gradske tržnice Markale (njem. Markthalle), zgrade “Napretka” u kojoj se između ostalog nalazi kino dvorana i pozorište Kamerni teatar 55 ili nekadašnjeg Grand hotela, danas Zavoda za platni promet, kojeg su skupa projektovala dvojica najplodotvornijih arhitekata Karlo Pardžik i Josip Vancaš. Ispred pročelja zgrade nalazi se Vječna vatra, upaljena 1946. godine, spomenik oslobodiocima Sarajeva i žrtvama fašizma koji su pali u Drugom svjetskom ratu.

Preko puta Vječne vatre, na spoju glavnih sarajevskih šetnica Ferhadije i Titove ulice, nalazi se najstariji sarajevski neboder, među sarajlijama poznat i kao JAT-ov neboder. Dio nebodera danas je hotel s čije tarase možete uživati u prekrasnom pogledu na grad. U blizini Vječne vatre, kao i duž ulica Ferhadija, Branilaca Sarajeva i Titova, nalazi se mnoštvo kafana, restorana i dućana. Nezaobilazno mjesto za turiste, posjetioce sarajevskih znamenitosti, specifičnih starih predmeta iz prošlosti i kulture ovih krajeva je caffe bar Zlatna ribica. Ukoliko pak želite osjetiti noćni život centralnog dijela grada, izlazak možete početi u Gastro Pub Vučko degustacijom lokalnih kraft piva, dok u klubovima Underground, Cinemas Sloga i Silver & Smoke zabava počinje nešto kasnije.

Tražite pravo naselje?

Istražite sarajevske četvrti i otkrijte njihov jedinstveni karakter, lokalne atrakcije, atmosferu i svakodnevni život, što će vam pomoći da odaberete područje koje najbolje odgovara vašim interesima i stilu putovanja.

Kontaktirajte nas!

Kako vam možemo pomoći danas?

  • Tokom septembra 2024. godine povećan broj dolazaka i noćenja turista u KS

  • Rekordni rezulati i konstantna ulaganja u nove aviolinije u Sarajevu

  • Povodom obilježavanja 37. godišnjice Zimskih olimpijskih igara održanih 1984. godine, događaja koji je Sarajevo ali i cijelu BiH stavio u centar svjetskih i medijskih interesovanja, Turistička zajednica Kantona Sarajevo sugrađanima i turistima djelimično je vratila sjećanje na taj događaj, šetnjom s Vučkom sarajevskim ulicama i podjelom simboličnih poklona. Vučko, poznata maskota sarajevske olimpijade izazvao je veliko interesovanje najmlađih i sjetu na dobra vremena starijih prolaznika, koji su ga s oduševljenjem pozdravljali i fotografisali. Prolaznici su potvrdili da olimpijski duh još uvijek živi u gradu i njegovim stanovnicima, uprkos generacijskim smjenama, te da su upravo Zimske olimpijske igre sigurno jedan od najboljih događaja koji se desio Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Turistička zajednica Kantona Sarajevo opredjeljena je da u skladu sa svojim mogućnostima podrži sve aktivnosti, manifestacije i projekte koji imaju za cilj očuvanje uspomena na XIV Zimske olimpijske igre, koje su prepoznate kao jedan od ključnih događaja kojima se i danas ojačava turistička promocija Kantona Sarajevo u svijetu. Podsjetimo, Zimske olimpijske igre održane su od 8. do 19. februara 1984. godine kada je Sarajevo došlo u fokus svjetskih medijskih interesovanja. U Sarajevo je stigao rekordan broj učesnika i turista. Otvaranje XIV zimskih olimpijskih igara pratilo je oko 60.000 ljudi na stadionu Koševo i oko dvije milijarde putem TV prenosa, čime je Sarajevo urezano krupnim slovima u svjetskoj historiji sporta. Uspomene na najupečatljivi sportski događaj u historiji Sarajeva (BiH) i univerzalne vrijednosti olimpijskog duha sačuvane su u Olimpijskom muzeju u Sarajevu.
    Uspomene na najupečatljivi sportski događaj u historiji Sarajeva (BiH) i univerzalne vrijednosti olimpijskog duha sačuvane su u Olimpijskom muzeju u Sarajevu.
  • Sarajevo nakon SFF-a: Filmska magija koja je Sarajevo pretvorila u svjetsku pozornicu