Svrzina kuća-ljepotica glavnog grada Bosne i Hercegovine, biser bosanske i bošnjačke stambene kulture orijentalnog tipa, nakon obnove ponovo otvara svoja vrata za posjetitelje.
Muzeja Sarajeva organizovao je svečanost otvaranja Svrzine kuće kojoj su pored domaćina, prisustvovali Haris Fazlagić, predsjednik Turističke zajednice KS, Kenan Magoda, ministar kulutre i sporta Kantona Sarajevo, zatim učenici srednjih škola u Sarajevu te brojni poštovaoci sarajevske tradicije i kulture.
Svrzina kuća danas predstvalja važan kulturno-historijski objekat u Sarajevu kao tipičan primjer tradicionalne bosanske arhitekture iz osmanskog perioda kada je privatnost porodičnog života i duha mahale bila izuzetno važna, značila je initimu ali ne i odvojenost od ostatka svijeta. Svaki dio je osmišljen na način da pruža slobodnu svim članovima porodice, pa je često ograda, odmah uz ulicu bila visoko postvaljena u cilju odvajanja privatnog od javnog prostora. Kuću je sagradila poznata sarajevska porodica Glođo, međutim ostavši bez muških nasljednika, kuća porodičnim vezama prelazi u vlasništvo porodice Svrzo. Kuća je otkupljena od porodice Svrzo, sanirana i otvorena za javnost šezdesetih godina prošlog stoljeća. Nakon opsade Sarajeva, rekonstruisana je i ponovo otvorena 1997. godine. Tokom 2005. godine izvršena je još jedna rekonstrukcija objekta, prije svega sanacija krova, kaldrme, dotrajalih instalacija i vraćanje slikarija na musandari u Velikom halvatu, koje su vremenom izgubile boju.
Za ovaj spomenik kulture, Muzej Sarajeva izdao je Monografiju “Svrzina kuća” na bosanskom i engleskom jeziku.
Svrzina kuća je otvorena svaki radni dan od 10:00 do 16:00, a subotom od 10:00 do 15:00 sati.
